petak, 10. decembar 2010.

Britanci ne vole video konferencije

Britanska istraživačka agencija Damovo objavila je rezultate svog istraživanja koji pokazuju da više od trećine kancelarijskog osoblja (tačnije 39%) ne želi na poslu da koristi neki od sistema za video komunikaciju zato što su zabrinuti da ne bi dobro izgledali pred kamerom.

Istraživanje je sprovedeno u britanskim IT firmama i utvrdilo je da se svaki deseti učesnik previše stidi da bi razgovarao pred kamerom, dok je 19% ispitanika izjavilo da na njihovom radnom mestu (čak iako rade od kuće ) nema uslova za video komunikaciju.

Ipak, skoro dvije trećine učesnika istraživanja (63%) tvrdi da je video komunikacija dobar način poslovne saradnje. Oni smatraju da je učestvovanje na video sastanku uspješniji način za saradnju nego u slučaju kada prime poruku elektronske pošte sa istom temom i sadržinom koja je razmatrana na video sastanku.

Istraživači kompanije Damovo navode da kod ispitanika još uvijek vlada uverenje da je za video konferenciju, sa dva ili više učesnika, svejedno, potrebna posebna prostorija, sa vrhunskom tehničkom opremom.

“Takvo mišljenje je pogrešno. Današnje video konferencije više ne zahtjevaju posebna i skupa tehnička sredstva. Dovoljno je da učesnici konferencije imaju kameru sa ugrađenim mikrofonom i brzu vezu sa Internetom da bi mogli međusobno da komuniciraju. Na taj način, video konferencije postaju idealna dopuna drugim vidovima poslovne komunikacije”, navodi se u studiji kompanije Damovo.

Prema mišljenju istraživača, kompanije bi trebalo da više podstiču svoje zaposlene da koriste video konferencije, odnosno da taj vid komunikacije tretiraju kao “uobičajen poslovni razgovor koji se obavlja uz pomoć telefona”.

Da bi to bio dobar potez govori i podatak da je 88 posto ispitanika izjavilo da kod kuće koristi Skype da bi razgovarali sa svojim prijateljima.

Istraživanje kompanije Damolo je takođe utvrdilo da 69 posto učesnika smatra da video konferencije onemogućavaju ili značajno smanjuju njihovu sposobnost da prepoznaju izraz lica sagovornika, kao što je to slučaj kada sa njim komuniciraju uživo, odnosno nalaze se u istoj prostoriji.

srijeda, 8. decembar 2010.

Googleova prodavnica Chrome Web Store počela sa radom

Google je u utorak pokrenuo svoju prodavnicu aplikacija Chrome Web Store, namjenjenu korisnicima Web čitača Chrome i operativnog sistema Chrome. U katalogu prodavnice se trenutno nalazi više od 500 aplikacija, uključujući i aplikacije Googleovih partnera, kompanija Electronic Arts i Amazon.

Zanimljivo je da neke od aplikacija izgledaju prilično drugačije od standardnih Web stranica. Primjera radi, aplikacija NPR vodi do Web lokacije istoimene američke javne radio-mreže (nekada poznate kao National Public Radio), koja okuplja oko 800 javnih radio stanica u SAD. Korisnici aplikacije mogu praviti različite liste za reprodukciju, a na raspolaganju su im i višestruka okna za pretraživanje unutar različitih kategorija vijesti. Isto tako, aplikacija New York Times omogućava korisniku da prilagođava izgled članaka koje čita i da “okreće” stranice umjesto da ih lista.

U Googleu se nadaju da će prodavnica Chrome Web App Store, u saradnji sa mrežnom uslugom za finansijske transakcije Google Checkout, omogućiti bolju prodaju najtraženijih aplikacija. Za razliku od slične prodavnice aplikacija Mac App Store, namjenjene korisnicima računara Macintosh, u Googleovoj prodavnici se aplikacije mogu besplatno probati, prije nego što se korisnik odluči za kupovinu.

Kompletan postupak kupovine i instalacije aplikacije je olakšan tako što je vezan za nalog za korišćenje neke od Googleovih usluga, što istovremeno olakšava i sinhronizaciju aplikacije između različitih računara.

Predstavnici Googlea izjavili su da će mrežna podrška biti jedna od prednosti prodavnice Chrome Web App Store. Veliki broj aplikacija se može koristiti i kada korisnik nije povezan sa Internetom, a njihova sinhronizacija se odvija automatski, čim se korisnik poveže sa Internetom.

Prodavnica Chrome Web App Store je dostupna korisnicima različitih operativnih sistema – od Windowsa i Linuxa, do Mac OS X-a i Chromea.

Robot maser

Kompanija Dreambots predstavila je svoj najnoviji izum, koji će dobro doći svim zaposlenim ljudima, sa ne baš mnogo vremena za sebe. Radi se o robotu za masiranje, nazvanom "WheeMe", kojeg će kompanija prezentovati premijerno na sajmu CES u Las Vegasu 2011. Novi robotizovani maser kreće se po tijelu i to bez mogućnosti pada, a relaksirajuće masiranje izvodi u apsolutnoj tišini. Njegovi tvorci kažu da najbolje radi na horizontalnim površinama tijela, a zapravo je projektovan da masira leđa osobe koja leži potrbuške. Da ne bi pao  "WheeMe" koristi senzore nagiba tako da se u pravom trenutku zaustavlja kako ne bi otišao predaleko.
Dok se kreće unaokolo, njegovi najlonski prstići masiraju tijelo, što bi se moglo dopasti svakom ko smatra da su prsti ljudskih masera veliki. Uređaj je težak svega 330 grama, tako da nije u stanju da ponudi dubinsku masažu tkiva, ali Dreambots obećava prijatan osjećaj tjelesnog zadovoljstva.

utorak, 30. novembar 2010.

Inventionland - zemlja čuda

Inventionland je najveća američka fabrika inovacija, izbaci od 2000 do 2400 izuma godišnje. Inventionland pokazuje da je inovativni duh živ i zdrav u Americi. Preko 700 trgovina i on-line prodavnica prodaje proizvode koje je izumila i razvila ova kompanija.

Kako podstaknuti kreativnost kod zaposlenih? George Davison, osnivač i izvršni direktor za razvoj novih proizvoda kompanije, izgradio je u Pittsburghu na površini od 70000 kvadratnih metara zemlju čuda. Prostor je tako dizajniran da podstakne maštu i kreativno razmišljanje. Kada se tome dodaju talentovani stručnjaci i vrhunska tehnologija dobijaju se inovativni proizvodi.

To je veoma funkcinalan i inspirativan dizajn koji se u potpunosti razlikuje od ostalih radnih prostora u svijetu.

Zaposleni u Inventionland-u rade u 16 jedintvenih tematskih jedinica, kao što su gusarski brod, špilja, divovski robot i dvorac. Posebno inspirativno djeluju postavke kao što su slapovi, drveće, leptiri i cvrkut ptica.

Tajni ulaz u Inventionland je sakriven u "Edisonovoj laboratoriji", soba koja naglašava razvoj kompanije i uspjeh njenih proizvoda.  U sobi se takođe "nalaze" Davisonovi inspirativni heroji: Thomas Edison, Walt Disney i Henry Ford.

Jedan od mnoštva inovativnih proizvoda ove kompanije je jedinstveni hibridni bicikl-skejtbord.

Davisonov tim donosi konstantni protok inovativnih proizvoda i ideja za kompanije. Te kompanije su u mogućnosti da budu ispred konkurencije.








nedjelja, 28. novembar 2010.

Virus Stuxnet

U početku je izgledalo kao da se na meti tajanstvenog kompjuterskog virusa “Stuxnet” nalazi samo iranska nukelarna industrija. Stručnjaci, međutim, ponovo dižu uzbunu: “Riječ je o virusu koji predstavlja do sada najveću prijetnju za industrijska postrojenja širom svijeta!”

Izuzetno složen programski kod crva omogućava mu ne samo da prodre u sisteme za kontrolu industrijskih postrojenja, da ugrozi proizvodnju i druge segmente, već i da neprimjetno ukrade važne podatke.

Kako funkcioniše “Stuxnet”

Kompjuterski crv uglavnom napada sisteme za upravljanje industrijskim postrojenjima koji koriste operativni sistem “Windows” i kontrolni sistem “Simens”.

Ova kombinacija se koristi u mnogim oblastima, počev od proizvodnje automobila do proizvodnje hemikalija. Turner ističe da nema mnogo osoba koje bi bile u stanju da stvore ovakvu vrstu prijetnje, ali za sada još niko nije osumnjičen.

Uticaj kompjuterskog virusa na realni svijet prevazilazi sve “što smo u prošlosti vidjeli”, rekao je Din Tarner iz kompanije za IT-bezbjednost “Simantek”.

U okviru saslušanja pred Senatom, kompjuterski stručnjaci i predstavnici američke vlade izjavili su da nije jasno ko stoji iza virusa “Stuxnet”, ali da za sada mnogo toga navodi na zaključak da se na meti ovog virusa nalaze prije svega iranska nuklearna postrojenja. Tarner je izjavio da je do početka novembra širom svijeta zabilježeno 44.000 slučajeva infekcije ovim virusom, od kojih 1.600 u SAD. Šezdeset odsto napada dogodio se u Iranu, pri čemu su, između ostalog, napadnuti i računari nekih osoba zaposlenih u nuklearnoj elektrani u Bušeru, prenose agencije.

Hakeri mogu da iskoriste informacije koje su sada objavljene o virusu “Stuxnet” kako bi razvili njegove modifikovane oblike i iskoristili ih za napad na druge industrijske sektore, upozorava Šon Mekgerk, direktor Centra za bezbjednost interneta američkog ministarstva unutrašnjih poslova. Sve može da bude napadnuto, uključujući i proizvodnju hemikalija za dječiju hranu. “Ovaj programski kod može automatski da prodre u sistem, da ukrade formulu za određeni proizvod, da u softveru za proizvodnju mijenja sastojke za njegovo dobijanje, kao i da prikaže antivirus-program koji će pokazati da navodno sve normalno funkcioniše”, kaže ovaj stručnjak.